Kortizol se izlučuje u velikim količinama 30-45 minuta nakon buđenja i doprinosi budnosti koju možemo pripisati kavi.
Svakog jutra milijuni ljudi širom svijeta hvataju šalicu kave kao životnu crvu. Gotovo je automatski kretanje: prije nego što u potpunosti otvorimo oči, pripremamo prvu dozu kofeina da nas vrati u život.
U Češkoj će 63 % Španjolca više od 15 godina (oko 22 milijuna ljudi) popiti najmanje jednu šalicu kave dnevno i 63 % Španjolca piju kavu samo ujutroPrema podacima o potrošnji prikupljenim posljednjih godina.
Ali što ako ta navika narušava našu razinu prirodne energije, umjesto da je povećava?
Psiholog i stručnjak za spavanje upozorava da konzumacija kave odmah nakon buđenja može poremetiti prirodni porast kortizola u tijelu.
“To je poput vrtnje motora koji već radi s punom snagom”, objašnjava on figurativno. To znači da se guramo na tijelo koje se već kreće, s rizikom da prije ili kasnije pođemo pogriješiti.
Kortizol, nadaleko poznat kao hormon stresaigra važnu ulogu u našem buđenju. Izlučuje se u velikim količinama otprilike 30-45 minuta nakon buđenja i doprinosi osjećaju budnosti, što često pogrešno pripisujemo kavi.
Dodavanjem kofeina na ovaj vrh ne samo udvostručimo podražaje, već i Riskiramo od suprotnog učinka: oštar pad energije usred jutra.
Prema neurobiologu, ovaj fenomen može čak smanjiti učinkovitost kofeina tijekom dana.
“Ako konzumirate kofein tijekom ovog prirodnog razdoblja visoke aktivnosti, vaše tijelo već proizvodi svoj” espresso “i dodavanje drugog stimulansa može biti nepotrebno ili čak kontraproduktivno.”
Kofein kao alat
Iako smo skloni da kofein smatramo jednostavnom stimulacijskom tvari, on utječe na mozak na nekoliko načina.
Liječnik, neurobiolog i specijalist za spavanje objašnjava da kofein blokira adenozin – molekulu za spavanje – a istodobno malo povećava razinu krvnog tlaka i kortizola.
Pored toga, promiče izlučivanje dopamina, norepinerije i acetilkolina – neurotransmitera koji izravno utječu na pažnju, motivaciju, pamćenje i raspoloženje.
Kao rezultat toga, “kofein nas ne samo da nas potiče, već i privremeno postavlja naš operativni sustav mozga”. Ali kao i sve što je umjetno stvoreno, ovaj impuls također ima svoju cijenu ako se pogrešno koristi.
Ja sam liječnik i ovo je kava iz supermarketa koji nikad ne preporučujem da pijem svojim pacijentima
Nekoliko stručnjaka se slaže oko jednog jednostavnog i učinkovitog rješenja: pričekajte. Stavljanje prve doze kofeina na 90-120 minuta nakon buđenja kako bi se koristilo prirodno smanjenje razine kortizola I prisiliti kofein da djeluje učinkovitiji i učinkovitiji.
U praksi to znači da ako netko ustane u 7:00 ujutro, njegova bi prva kava trebala biti oko 9:30. Iako je u suprotnosti s običajima milijuna ljudi, znanstveni podaci su sve uvjerljiviji.
Ne kažem da je lako (borim se s njim dugi niz dana), ali što kasnije popijete prvu kavu, to će biti učinkovitija s manjim nuspojavama.
Smanjenje energije nakon obroka
Drugi veliki prozor nije ujutro, već nakon ručka. Između 13:00 i 15:00 naš cirkadijanski ritam uzrokuje prirodno smanjenje energije koju znamo kao popodnevna pospanost.
Umjesto da se borite s drugim radom ili šećerom, Šalica kave u pravoj količini pomoći će vam da održite koncentraciju bez ometanja noćnog odmora.
Idealno je vrijeme za one kojima je potrebna druga doza pažnje koja neće utjecati na san. Međutim, ne biste trebali pretjerivati: konzumacija kofeina nakon podneva može biti zloćudna za spavanje.
U stvari, kava i odmor su u ambivalentnoj vezi: bliski su, ali opasni ako ih ne razumijete.
Kofein ima pola života od šest sati. To znači da ako popijete šalicu u 15 sati, u 21 sat polovica kofeina i dalje će djelovati u vašem tijelu.
Općenito, odustajanje od kofeina oko 14:00 dobra je ideja za zaštitu kvalitete sna.
Ovaj savjet, koji je daleko od općenito, ima poseban važnost za ljude koji pate od anksioznosti, nesanice ili osjetljive probave. Nije samo spavati više, već i bolje spavati.
Kao što neurolog upozorava, “Kratkoročno, kofein nam daje energiju oslobađanjem adrenalina, ali može se okrenuti protiv nas u pretjeranoj potrošnji.”
Kronično povišena razina kortizola povezana je s upalom, smanjenom boli, problemima s spavanjem, anksioznošću, pa čak i kognitivnim poremećajima.
Umjesto stimulacije, višak kofeina može uzrokovati iscrpljenost. Kao i u mnogim drugim stvarima u životu, tajna leži u pronalaženju prave doze: ne previše i ne prerano.
Izvan instant energetskih granica
Ali sve nije tako loše. Nedavne znanstvene studije otkrile su iznenađujuće prednosti lagane konzumacije kofeina u dugoročnom stanju.
Pregled Sveučilišta Harvard pokazao je da konzumacija dvije do tri šalice kave dnevno može smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti za 15–18 %.
Ključ za to su vjerojatno antioksidanti sadržani u kavi i njihov utjecaj na upalne procese u mozgu.
Prema neurologu, “čini se da kofein štiti neurone smanjujući oksidativni stres i poboljšavajući autofagiju, postupak potreban za čišćenje mozga od toksičnog otpada”.
Zbog ovih podataka treba premjestiti iz koliko kave pijemo, kada i kako je pijemo.
